Te večeri putovala je vlakom iz svog rodnog mjesta u veliki grad gdje je radila kao kućna pomoćnica u maloj liječničkoj obitelji, zapravo kod bračnog para bez djece. Bila je nedjelja i do jutra je morala stići na posao. Predstojalo joj je nekoliko sati dosadnog kloparanja i jedva je čekala da zauzme mjesto u kupeu i da pokuša odspavati tih par predugih sati. U vlaku nije bilo gužve i u svakom kupeu bilo je mjesta. Izabrala je mjesto uz jedan stariji bračni par, nasuprot njih je sjedila jedna vrlo dobro odjevena dama tridesetih godina, oko koje se nenametljivo širio miris jasmina, što je doprinosilo utisku urednosti, i nije bilo više nikoga.
Odmah su ugasili svijetlo, a ostala je gorjeti samo mala, slabašna plava žaruljica. Uskoro svi krenuše putovima svojih snova, a kilometri su nestajali u klopotu željeznih kotača.
Povremeno, poneko je kroz polusan naslutio zaustavljanje vlaka na usputnim stanicama, dok su drugi spavali snom pravednika.
Tako bi bilo sve do krajnjeg odredišta da se bučno nisu otvorila vrata kupea, a unutra nahrupio grmalj, očito radnik u nekoj obližnjoj pilani. Bez ikakvog pozdrava ili pitanja sjeo je do dame nasuprot malog društva. Sa sobom je donio oštar miris znoja i alkohola. Za nekoliko minuta zavladao je prijašnji mir i umorne putnike ponovo savlada san. Jedva je prošlo četvrt sata kad li novopridošli putnik uhvati damu do sebe za grudi. Ona se iznenađeno trgnu, opali mu šamar i izdere se na njega:
„Prostak jedan bezobrazni, kako vas nije sramota pipati nepoznate žene, da se više niste usudili jer ću zvati policiju“.
No, uskoro se vidjelo da prostak nije takav blento kakvim se činilo. Ispričao se dami, rekao da mu se to dogodilo u snu i da nikakvih zlih namjera nije imao. Potom ju je pozvao u hodnik da zapale cigaretu, što je dama prihvatila. Kako ju je tako brzo obrlatio to sam Bog zna, ali čim su se vratili u tamu kupea i uvjerili se da svi ostali spavaju, raskopčala mu je šlic iz kojega je iskočila rijetko viđena batina. Odmjeravala ga je pomno, a imala je i što. Radilo se o kapitalnom primjerku kakve u narodu zovu brvnaši.
Bez mnogo razmišljanja strpala ga je u usta, koliko je god mogla, i halapljivo ga sisala. On ju je uhvatio za glavu i određivao tempo i dubinu pušenja. Kad joj ga je povremeno gurnuo preduboko zagrcnula se ali je odmah dalje nastavila nesmanjenom žestinom. Jednog trenutka propeo se kao u grču, privukao joj glavu koliko je god mogao i ispustio krik koji se stopio sa šištanjem lokomotive. Nije joj bilo lako, morala je bez zraka, brzo gutati obilne vruće mlazove, kojima kao da nikada nema kraja. Ipak su to nekako priveli kraju. Ona se obrisala maramicom, jer joj se sperma koju nije mogla progutati cijedila po bradi sve do dekoltea. Poslije su tiho šaputali, a ona ga je cijelo vrijeme držala za kolac koji se uskoro uzdigao kao maloprije.
Mlada putnica preko puta sve je to lijepo promatrala, činilo se još više sada potpuno otvorenih očiju, jer oni više nisu obraćali pažnju ni na koga. Tog trenutka voljela bi više od svega uhvatiti taj klip i poigrati se s njim, jer tako nešto nije nikada do tada vidjela. Prisjetila se svog profesora matematike koji ju je jebao za prolaznu dvojku sličnim kurcem, ali je i ona tada bila mlađa i uska pa ga je jedva podnijela, naročito kad joj ga je nabio u guzu. Ali to je druga priča.
Kada je vrijedna dama zaključila da je brvno u maksimalnom usponu, ustala je, spustila gaćice ispod koljena, podigla haljinu iznad bokova i, leđima okrenuta od njega, spuštala se polako, usmjeravajući rukom debelu i napetu toljagu u centralu užitka. Kad je ogromna glava ušla u njenu nadraženost, zastenjala je od sladostrašća. Rukama ga je obuhvatila za butine i nastavila se polako spuštati po topovskoj cijevi, što je mladu promatračicu asociralo na mučnu scenu nabijanja na kolac opisanu u povijesnom romanu Na Drini ćuprija, Ive Andrića.
Uzimala ga je milimetar po milimetar, sve dok joj nije dotakao dno. Dalje se više nije smjela spuštati jer je počela osjećati bol. Dobro je procijenila koliki joj je manevarski prostor i započela je igru dizanja i spuštanja tako da do kraja iskoristi svoje i njegove mogućnosti. Uzbuđenje je bilo preveliko i dama uskoro počne svršavati. U početku je još uspijevala kontrolirati strasne jecaje, ali kako su se orgazmi umnožavali svaki puta sve većom silinom, više nije mogla zadržati krikove, a naročito ne kada joj je delija pri svršavanju izmaknuo ruke, a ona se nasadila svom težinom do korijena na njegov ogroman ud. Vrisnula je tako glasno, da su se ono dvoje staraca probudili, a i mala je hinila da se upravo probudila. U tom trenutku se dama, što li od bola, što li straha da je ne napumpa, izmakla s kurca, a snažan mlaz sperme između njenih nogu štrcnuo je preko puta, djevojci ravno u lice. Dama je u trenutku podigla gaćice, spustila haljinu i sjela, dok je prostak, na brzinu spremio svoj alat.
Kao dobro uigrani par, dama i prostak, odglumili su kratki skeč, kako je, eto, dama imala more u snu, a eto on joj priskočio u pomoć. Bunovni starci nisu ništa shvatili, ali je naša cura i te kako zapazila što se odigravalo. Naime, sva je bila zalivena od glave do nogu. Prvi mlaz pogodio ju je ravno u lice, drugi u vrat, treći u prsa i kako su mlazovi jenjavali, zalijevali su sve niža područja. U toaletu je potrošila cijelu rolu papira i podosta vode dok se donekle dovela u red.
Kad su stigli na odredište vidjela je kako dama iz kupea daje prostaku papirić, vjerojatno broj telefona ili adresu. Krenula je prema stanu, zbunjena konfuznim događanjima kojima je netom bila svjedok. Nikada ne bi pomislila da se jedna vrlo fina gospođa, koja se iz početka tako energično branila, tako brzo i bestidno poda jednom neotesanom prostaku. Ni sanjala nije da će za desetak godina i sama biti takva, možda još lakomija na batinaše, bez ikakvih kriterija glede higijene, kulture i karakternih osobina izabranika. No o tome će biti više rečeno kad ta priča stigne na red.